Loženje vatre na otvorenom podrazumijeva spaljivanje smeća, korova, papira, suhe trave, žbunja, šikara, gustog šumskog raslinja, šiblja, slame i kukuruzovine, strništa, otpadnih grana i lišća nastalih pri sječi stabala, bilja i ostalog otpada.

Otvorenim prostorom smatra se posebice poljoprivredno zemljište, zaštićeni dijelovi prirode, šume, šumska zemljišta, zemljišta u neposrednoj blizini šume, zemljište na kojima su građevine javne i poslovne namjene, obalni pojas, odlagalište otpada, gradski parkovi i okućnice.

Otvorenom vatrom ne smatraju se roštilji u metalnom ili vatrootpornom kućištu izrađeni tako da ne postoji mogućnost da se iz kućišta vatra prenese na otvoreni prostor te improvizirani roštilji postavljeni na okućnicama u naseljenim mjestima. Navedeni roštilji mogu se koristiti uz uvjet da je očišćeno najmanje 1,5 metar okolnog zemljišta kako bi se onemogućilo širenje požara, uz obvezno postavljanje aparata za gašenje požara ili posude s vodom. Za korištenje improviziranih ložišta potrebno je očistiti okolno zemljište od svih gorivih tvari u krugu od tri metra od ruba roštilja uz postavljanje aparata za početno gašenje ili posude s vodom.

Zakonom o zaštiti od požara propisane su oštre kazne za osobe koje izazivaju požare. Fizička osoba koja izazove požar kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 15 do 150 tisuća kuna ili kaznom zatvora do 60 dana, a za slučaj izazivanja požara iz nehaja kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od dvije do 15 tisuća kuna. Pravna osoba koja propustom izazove požar kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 15 do 150 tisuća kuna, a odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od dvije do 15 tisuća kuna.